Velik dio svakodnevnog života ljudi vrti se oko razmjene robe i usluga za drugu robu i usluge. Na poslu proizvodimo proizvode ili pružamo usluge koje drugi žele ili trebaju, a novac koji zaradimo trošimo na stvari koje mi želimo ili trebamo.
Evolucija novca i plaćanja
Od početka ljudskog društva prošli smo kroz nekoliko velikih promjena u načinu na koji trgujemo. Vrlo grubo, moglo bi se reći da su te faze bile:
Razmjena dobara: izravna razmjena
Ja imam kravu, ti imaš kokoši. Zamijenimo kokoši za kravu.
Razmjena za oskudan resurs
Ja imam kravu, ti imaš zlato. Zamijenim svoju kravu za zlato i zlatom nabavim druge stvari.
Valuta osigurana resursima
Umjesto nošenja zlata ili slično, papirnate novčanice ili kovanice predstavljaju određenu količinu oskudnog resursa poput zlata, koji se čuva u trezoru.
Fiat valuta
Moderne valute poput eura, USD-a i GBP-a fiat su valute i nisu pokrivene nikakvim resursima iz stvarnog svijeta. Mnogi vjeruju da jesu, no nisu. Fiat valute stvorene su kako bi središnjim bankama i vladama omogućile veću kontrolu nad gospodarstvom, budući da mogu stvarati onoliko ili tako malo novca koliko žele, dok teoretski uravnotežuju inflaciju uzrokovanu porastom novčane mase (koja razrjeđuje vrijednost valute u optjecaju) kamatnim stopama i drugim mehanizmima.
Digitalna plaćanja
Danas je većina svih plaćanja digitalna, što znači da fizička valuta više nije potrebna za većinu transakcija, barem u zapadnim zemljama.
Šesti korak u ovoj evoluciji jest tehnologija blockchaina i kriptovalute.
Fiat: previše centraliziran i previše kontroliran?
Djelotvornost fiat valuta u stabilizaciji gospodarstva lako je kritizirati jer jednostavno možemo promatrati neprestani ciklus uspona i padova koji nam je svima previše poznat, rastuću inflaciju i sve veće nezadovoljstvo. Sve više ljudi shvaća da je priča o tome kako „stvari postaju skuplje” zbog inflacije zapravo posljedica „padajuće vrijednosti našeg novca”.
Druga strana argumenta protiv trenutnog modela jest sve veća razina centralizacije i kontrole koju drže vlade i banke. U idealnom svijetu to ne bi bilo važno, no kad se novčana masa, kamatne stope i slično koriste kao politički alati skupina sa suprotstavljenim političkim stavovima, teško se može nadati stabilnosti i dugoročnom planiranju. Slično tome, teško je zamisliti da se politike o slobodnom kretanju sredstava između pojedinaca, tvrtki i država u takvim okolnostima donose na neutralan način.
Moderni digitalni sustavi fiat plaćanja oslanjaju se na nevjerojatno složene centralizirane knjige transakcija (popise transakcija). Centralizacija tih knjiga znači da tvrtke koje stoje iza njih mogu ostvariti golemu kontrolu nad pojedinačnim tvrtkama, pa čak i cijelim industrijama.
Ako nekome fizički daš nešto fiat valute, ti je više nemaš. To je intuitivno i upravo ono što zamišljamo da se događa u svim našim transakcijama i danas, zamišljamo fizički novac kako leti kroz zrak do svog odredišta.
No to vrijedi samo kad govorimo o fizičkoj valuti, papirnatim novčanicama i kovanicama. Stvarnost je da većina fiat valute uopće ne postoji u fizičkom obliku. Uglavnom su to samo brojke na računalima. Kako bismo pratili tko je što kome poslao i, prema tome, saldo svakog pojedinca, oslanjamo se na posrednike. Ponekad, na MNOGO posrednika!
Blockchain nudi alternativu. Glavni koncept koji čini blockchain tehnologiju ključnom za prijelaz s trenutnog modela jest sposobnost prijenosa vlasništva nad digitalnom imovinom bez potrebe za centraliziranom knjigom transakcija. Jednostavno rečeno, iako se to možda ne čini tako s obzirom na sve što si čuo u mainstream medijima, ovo digitalnu imovinu čini sličnijom fizičkoj.
Povratak decentralizaciji
U decentraliziranom sustavu pojedinci čuvaju vlastito bogatstvo u obliku koji sami odaberu i/ili koji je uobičajeno prihvaćen u njihovom društvu. Kako je vrijeme prolazilo, ovo je postajalo sve rjeđe, velikim dijelom zbog zabrinutosti oko sigurnosti. „Moj je novac sigurniji u bankovnom trezoru nego pod mojim madracem”, pretpostavljamo.
Blockchain novčanici u suštini su vrlo sigurni elektronički bankovni trezori kojima možemo pristupiti odakle god se nalazimo. Ono što ljudi često ne shvaćaju jest da je decentraliziraniji sustav zapravo samo povratak onome što se radilo kroz najveći dio ljudske povijesti: samostalna skrb nad vlastitom ušteđevinom.
Dakle, ukratko, unatoč tome koliko mnogi ljudi smatraju blockchain tehnologiju i kripto kompliciranima, slanje, primjerice, 1 USDT na blockchainu mnogo je sličnije predaji fizičke dolarske novčanice nego slanju bankovne doznake od 1 USD.
The Broader Implications
Šire posljedice dalekosežne su i potencijalno mogu promijeniti svijet.
- Koliko kontrole želimo imati nad vlastitim sredstvima?
- Trebamo li i dalje dopuštati vladama i središnjim bankama da kontroliraju novčanu masu, inflaciju i kamatne stope?
- Kako održati pravu ravnotežu između decentralizacije i sigurnosti, i pojedinačne i kolektivne.
